fbpx

Hygge – životna filozofija Skandinavaca koja ih čini najsretnijima na svetu

Čini se kako su Skandinavci umjetnost sretnog življenja doveli do savršenstva. Unatoč dugim i mračnim zimama, pronašli su recept koji ih svrstava među najsretnije ljude svijeta 

Sto se krije iza te sreće koja je postala fenomen regije, sa subarktičkom kraljevinom Danskom na tronu? Koji as u svojim nepromočivim, dugim zimskim rukavima skrivaju Skandinavci? Ove su zemlje u vrhu svjetskog BDP-a (Norveška je, primjerice, na 4., a Danska na 7. mjestu), a njihovi stanovnici uživaju u dobrim zdravstvenim uslugama, niskoj stopi korupcije i kriminala, jednakosti spolova, čistom zraku i u pet tjedana godišnjeg odmora… No, zbog mračnih zima – koje u nekim dijelovima Skandinavije traju dulje od šest mjeseci, kad uglavnom vlada sumrak, a dnevno svjetlo traje samo nekoliko sati – morali su život „uljepšati“ nečim što se uzdiže iznad mraka.

Što je hygge?

To nešto skriva se u danskom društvenom fenomenu zvanom hygge. To nije riječ koja se lako izgovara – zvuči poput „huga“, a njezino se značenje gubi u prijevodu. Iako je bliska riječima udobnost, ugoda, zajedništvo, blagostanje, one samo djelomično opisuju mnoštvo njezinih definicija.

U mnogim jezicima, pa i u našem, hygge se najčešće prevodi kao ugodnost, što se odnosi na fizički opis, međutim, ova riječ više služi za opis mentalnog i psihičkog stanja jer ugoda se, primjerice, može povezati s fizičkom okolinom, mekom kašmirskom vestom ili toplim krevetom.

Hygge se, pak, prije može opisati kao osjećaj ili raspoloženje – osjećaji blagostanja, spokoja, solidarnosti, uživanja u životu, koji se javljaju u različitim prilikama – dok provodimo vrijeme s bliskim prijateljima ili obitelji, sjedimo oko vatre s kriškom kolača ili kad oblačimo tople čarape i suhu odjeću nakon što pokisnemo.

 

Trebala mi je cijela knjiga da ga prevedem

U posljednje vrijeme ovaj se danski fenomen počeo širiti svijetom, a najbolje je objašnjen u netom objavljenim knjigama The Little Book of Hygge, autora Meika Wikinga, voditelja Instituta za istraživanje sreće u Kopenhagenu, The Art of Hygge, koju su napisali Jonny Jackson i Elias Larsen ili Hygge Louise Thomsen Brits koja je nedavno izašla u Hrvatskoj, u izdanju nakladničke kuće V.B.Z.

„Hygge znači puno više od ugode, trebala mi je cijela knjiga da ga prevedem“, napisao je Meik Wiking, „jer to je umijeće stvaranja intimne, tople atmosfere, pijuckanja vruće čokolade uz svjetlost svijeća. No, možda ono o čemu je najviše riječ – hygge je trud da budemo sretni u svakodnevnim situacijama.“

 

Tajni sastojak koji Dance vodi u vrh sretnih naroda

Prema danskom turističkom zavodu, hygge je izvorno norveška riječ koja označava blagostanje, a počela se koristiti u Danskoj krajem 18. stoljeća. Otada je evoluirala uplevši se u živote Danaca, s vremenom poprimajući različite konotacije, povećavajući svoje značenje poput grude snijega koja se kotrlja padinom. Tamne zime s malo sunca zaslužne su za to da je hygge od slova i riječi prerasla u nešto drugo – vrstu društvene panaceje koja spašava Dance od hladnoće, usamljenosti i stresa.

Meik Wiking vjeruje da hygge može biti onaj tajni sastojak koji svake godine iznova vodi Dance u vrh sretnih naroda. „Radili smo istraživanja o tome zašto je Danska tako uspješna, razgovarali smo s ljudima o socijalnoj sigurnosti, jednakosti, zdravlju, toleranciji… Ali problem je što naše objašnjenje ne razdvaja Dansku od ostalih nordijskih zemalja. Možda je uistinu hygge ključni dio slagalice.“

 

Svijeće koje Šveđanima gore cijele godine

Izgleda kako se i drugi znanstvenici slažu s Meikovim mišljenjem jer je, prema izvješću američkog sveučilišta Earth Institute – Columbia University, mentalno zdravlje najvažniji faktor koji utječe na sreću naroda bilo koje zemlje. To bi mogli potvrditi i Šveđani, koji su donedavno također bili pri vrhu ljestvice u Svjetskom izvješću o sreći. I oni, poput Danaca, imaju svoju specijalnu riječ za ugodnost i komfor – mysig. Čita se misig, a doslovce bi se mogla prevesti: smiješiti se od ugode.

Jednako kao i hygge njihovim susjedima Dancima, mysig Šveđanima pomaže da lakše prebrode duge i mračne zime. Šveđani, također, mysig vrlo često povezuju s paljenjem svijeća, koje kod njih gore posvuda tijekom gotovo cijele godine, a kupuju ih vikendima u Ikei.

Koliko im znače mali kućni rituali zadovoljstva govori i riječ fredagsmys koja služi za opis petka uvečer, kada, kao veliki ljubitelji slatkog, uz svjetlost svijeća uživaju u kolačima ili ušuškani u dekicu gledaju film. Gotovo kao kakav par iz Ikeinog kataloga čiji dom odiše jednostavnošću i svijetlim, toplim nijansama kojima kompenziraju nedostatak sunčeve topline i svjetla.

 

Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća

No usprkos domovima uređenim u čuvenom skandinavskom stilu, koje krasi funkcionalnost, komfor i minimalan broj ukrasnih predmeta, oni ledene zime ne provode u zatvorenome, kao što bismo možda očekivali. Naprotiv, jedna od njihovih često korištenih izreka je „Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća.“ Kaputi, duge suknje, nepromočivi kombinezoni, odijela za snijeg, rukavice, pleteni šalovi i kape njihova su uobičajena garderoba.

Upravo zbog hladne klime Skandinavke su postale prave profesionalke kada je riječ o slojevitom odijevanju. Posljednjih godina svjetske modne blogerice preslikavaju njihove minimalističke, šik odjevne kombinacije koje se često sastoje od teških materijala poput vune, ili sportske obuće kombinirane s laganim tkaninama, poput šifona ili svile.

 

Tjelesna aktivnost je životni stil

Osim skladnog zimskog odijevanja, mogli bismo kopirati i njihovu naklonost aktivnostima na otvorenome. Svi su Skandinavci gotovo opsjednuti boravkom vani, čak i kada temperature dosežu -20 °C! Tjelesna aktivnost njihov je stil života – primjerice, 30 posto Danaca i Šveđana biciklom odlazi na posao, što često uključuje vožnju i do 10 kilometra, navodi Rainer Mesi sa Sveučilišta u Kopenhagenu. Dodaje da usto čak 50 posto Šveđana uživa u dugim šetnjama, kao obliku svakodnevne fizičke aktivnosti ili relaksacije, a kada je žele „zapapriti“, dodaju joj štapove za nordijsko hodanje, što je aktivnost koja potječe iz Finske.

Svoje rekreativne želje Skandinavci mogu lako ostvariti jer većina gradova svojim stanovnicima omogućuje da brzo zadovolje svoju strast za aktivnostima u prirodi. Skandinavski divlji, nataknuti krajolici diče se ekološkom raznolikošću. Velika većina gradova nalazi se uz obalu jezera ili fjord. Drugi su, pak, blagoslovljeni brdima koja pozivaju na planinarenje i skijanje ili, primjerice, poput Osla, na svom pragu imaju hektare divljih šuma koje su stvorene za pješačenje ili vožnju biciklom.

 

 

Djeca koja spavaju vani dok roditelji ručaju u restoranu

Naučeni na boravak vani, i svoju novorođenčad odmah privikavaju na takav način življenja. Mnogi roditelji vjeruju da je za njihove bebe zdravo nekoliko sati dnevno spavati na otvorenome, čak i za onih dana kada su temperature ispod nule i kada kiši. To čak savjetuje i finsko ministarstvo rada. Kao posebne naputke predlažu rodiljama da bebe (od 2. tjedna starosti) ostave da kratko počinu u kolicima na otvorenome jer će bolje spavati na svježem zraku nego u spavaćoj sobi.

U nordijskim zemljama tako je posve uobičajeno da roditelji vode djecu van na spavanje, pa se stranci čude kada na pločniku naiđu na dječja kolica u kojima spavaju „zabundane“ bebe. Skandinavci jednostavno dijete u kolicima ostave ispred restorana, kafića ili trgovine.

Koliko god to izgledalo čudno, a nekima i neodgovorno, nije li oslobađajuće i prekrasno kada je grad toliko siguran da možete u restoranu ručati sa suprugom ili popiti kavu s prijateljicom dok vaša beba u miru spava na svježem zraku, a udaljena od vas svega nekoliko koraka?

 

Danski odgoj

Osim što, kako Šveđani vjeruju, drijemanje pod vedrim nebom djetetu poboljšava imunitet i apetit, možda je to i jedan od razloga zašto mali Skandinavci izrastaju u sretne ljude. Barem tako tvrdi američka spisateljica Jessica Joelle Alexander i njezin suprug Danac, psihoterapeut Iben Dissing Sandahl. Ovaj američko-europski par ovog je ljeta objavio knjigu The Danish Way of Parenting koja obećava da će „pomoći roditeljima odgojiti najsretniju i najprilagođeniju djecu na svijetu“.

Odgojne metode koje opisuju u svojoj knjizi nisu ništa novo. Danci njeguju takvu filozofiju odgoja već generacijama, no tek ih je jedna došljakinja, dobivši djecu s Dancem i preselivši se u Europu, odlučila podijeliti sa svijetom jer vjeruje da su prirodne i logične.

U knjizi se tako opisuje ključna teorija odgoja samostalnog, obzirnog i sretnog djeteta koju su skratili u lako pamtljiv akronim P.A.R.E.N.T. (eng: roditelj), sastavljen od početnih slova engleskih riječi play, authenticity, reframing, empathy, no ultimatums i togetherness (igra, autentičnost, preuokviravanje, empatija, bez ultimatuma, zajedništvo).

Igra je u Danskoj, zemlji nastanka lego-kockica, uklopljena u životni stil, a pomoću nje djeca uče kako se nositi sa stresom, kako poduzimati rizike i pregovarati. Autentičnost se odnosi na način kako roditelji mogu poduprijeti i pohvaliti djetetov proces učenja i truda potičući ih da marljivo rade, priznajući i dopuštajući njihove osjećaje (pa i one negativne) i ustrajavajući u tome i u izazovnijim trenucima.

Empatičnost je nacionalni ponos

Preuokviravanjem se savjetuje kako promijeniti značenje negativne situacije, tj. naglasiti pozitivne aspekte u negativnim iskustvima. Također, predlažu da bismo trebali izbjegavati etiketiranje djetetova ponašanja negativnim osobinama, primjerice, umjesto da malog Ivana nazovemo lijenim, trebali bismo mu reći da je pod utjecajem lijenosti. Empatičnost je danski nacionalni ponos, a osim u obitelji, empatija se uči i u školama, gdje djeca uče shvatiti i prepoznati tuđe emocije i kako reagirati na njih.

Savjeti za odgoj bez ultimatuma označavaju miran i autoritativan odgoj, bez vike i udaraca u svrhu discipliniranja djeteta, tako što se rješava isključivo problem, a ne djetetovo ponašanje. Zajedništvo propagira koncept hyggea, timskog rada, igranja, pjevanja, druženja s obitelji, ukratko, suprotno od situacije u kojoj svaki član obitelji sjedi u svom kutku buljeći u svoj ekran.

Prijatelj za cijeli život

No, važnost zajedništva i povezanost odnosi se samo na obitelj i prijatelje. Ako ste stranac u Skandinaviji, teško možete ući u njihov krug bliskih osoba. O tome svjedoči Lisa Mikulski, spisateljica i autorica bloga 2sweden4love koja se 2012. godine iz Amerike preselila u Göteborg. „Sa Šveđanima je jako teško sklopiti prijateljstvo pa je većina mojih prijatelja iz drugih zemalja.“

Ovakvu otuđenost objašnjava ulogom njihove države u svijetu. „Njihova je država kroz povijest uvijek bila izolirana pa su i ljudi takvi, homogeni i drže se distancirano. U 4,5 godine, koliko sam ovdje, uspjela sam naći samo jednog dobrog prijatelja koji je Šveđanin. Ali zato znam da će mi ta osoba biti doživotno prijatelj jer jednom kada se Šveđani s vama sprijatelje – to traje cijeli život“, kaže Lisa.

Švedski obrazovni sustav, kako tvrdi Lisa, trenutačno doživljava velike promjene u nastojanju da se potakne integracija s drugim narodima.

 

Rodiljni dopust u Švedskoj

Prioriteti njihovog školskog kurikuluma oduvijek su bili timski rad ispred individualnih postignuća i učenje o empatiji, a sada će ovome morati dodati i društveno prihvatljivo ponašanje prema strancima. Vjerujemo da će njihov i dosada kvalitetan obrazovni program evoluirati u još bolji i da će biti hvaljen jednako kao i njihov zdravstveni sustav koji bismo rado preuzeli, barem onaj dio o rodiljnom dopustu.

U Švedskoj, naime, rodiljni dopust (za majke ili očeve) traje čak 480 dana, što je oko 16 mjeseci. Od toga, dva su mjeseca dodijeljena isključivo očevima. Ti tzv. očevi dani neprenosivi su i njima se želi potaknuti muškarce da koriste rodiljni dopust. Novi je prijedlog Švedske vlade da i majke i očevi zajedno dobiju po tri mjeseca rodiljnog dopusta, a da preostalih deset mogu podijelili kako im odgovara – i to sve dok dijete ne napuni osam godina! Tijekom dopusta primaju 80 posto plaće.

Šestosatni radni dan

Zahvaljujući „očevim danima“, 75 posto žena danas koristi rodiljni dopust, u usporedbi sa 1974. godinom (kada je uvedena reforma rodiljnog dopusta), kada je 99,5 posto žena koristilo rodiljni dopust. Kako sve više očeva odlučuje doma provoditi vrijeme s djetetom, muškarci počinju dobivati značajniju ulogu u kućanstvu. Pa su tako, u usporedbi s drugim dijelovima Europe, Šveđani manje tradicionalni kada je riječ o podjeli kućanskih poslova na muške i ženske.

No, usprkos velikim postignućima u jednakosti spolova, Šveđani i dalje zarađuju više od Šveđanki. Ali zajedno su se, tražeći bolji balans između privatnog i poslovnog života, uspjeli izboriti za šestosatni radni dan, što je prošle godine odjeknulo u cijelom svijetu. „Osmosatno radno vrijeme nije učinkovito onoliko koliko ljudi misle“, izjavio je Linus Feldt, predsjednik uprave stockholmske kompanije Filimundus za Science Alert. „Želimo provoditi više vremena s obitelji, učiti nove stvari i više vježbati”, objasnio je.

 

Radimo da bismo živjeli a ne živimo da bismo radili

Tomu u prilog ide i najdarežljiviji godišnji odmor u kojem uživaju Skandinavci, a često traje do pet tjedana. Slobodne dane uglavnom koriste tijekom srpnja i kolovoza, kada odlaze na odmor u prirodu, u ladanjske kuće, u šume ili na more. Uz tako dug godišnji odmor, brojne nacionalne blagdane, „skraćeni“ petak, veliki srpanjski prekid rada ili spajanje državnih blagdana s vikendima oni uistinu u praksi provode filozofiju: radimo da bismo živjeli, a ne živimo da bismo radili.

Uz ovakve dobrobiti i stavove tko ne bi prihvatio hladnoću i manjak sunčanih sati tijekom zime kao neke od malobrojnih negativnih strana života na Sjeveru?! Skandinavci su odavno smislili recept kako mračne, polarne zime učiniti podnošljivima.

Zdrav način življenja, povezanost s prirodom, tjelesne aktivnosti na otvorenome (koje preveniraju sezonski poremećaj raspoloženja), čuvanje obiteljskih vrijednosti i hygge poput su božićnog duha koji je prisutan tijekom cijele godine i njihovi su asovi iz rukava. Možda je to očaravajuća aura kojom nas Skandinavci toliko fasciniraju pa ih svake godine iznova dižemo na tron najsretnijih naroda na svijetu.

 

……….

napisala Magda Dežđek, sensaclub.hr

photo credits Unsplash

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *