Sve brojnija istraživanja o uticaju probave na naš imuno sistem dovela su do važnih saznanja i o našem najvećem organu – koži. Od protivupalnog delovanja i do regeneracije, bakterije koje unosimo u telo (ili nanosimo) imaju veliki uticaj na našu lepotu
Zajednica mikroba razlaže neprobavljenu hranu, opskrbljuje naša creva energijom, proizvodi vitamine, razgrađuje otrove ili lekove te vežba naš imuno sistem.
Veza izmedju creva i kože
Naše je tijelo prekriveno rojevima mikroskopski sitnih bakterija, što može zvučati nepoželjno ili čak opasno, no neki od tih sićušnih mikroba su blagotvorni i rade u našu korist.
Imaju važnu ulogu u brojnim funkcijama organizma – od reguliranja probave do utjecaja na raspoloženje – a sada znanstvenici pokušavaju otkriti kako ti mikroorganizmi utječu na zdravlje kože. Prema posljednjim saznanjima, naime, bakterije koje se nalaze u crijevima i na koži pozitivno djeluju na različite kožne tegobe, poput rozaceje i psorijaze, a mogu i usporiti starenje.
Bakterije su dio našeg mikrobioma, zajednice živih bića koja obitavaju u nama i po nama, a 99 posto njih nalazi se u crijevima. „Naš crijevni mikrobiom teži i do dva kilograma, a sadrži, ni manje ni više, 100 bilijuna bakterija“, navodi mlada njemačka liječnica i mikrobiologinja Giulia Enders u svojoj debitantskoj knjizi Crijeva sa šarmom.
Pojašnjava kako polako sazrijeva svijest o tome da je većina bakterija u našim crijevima bezopasna, čak i korisna. „Zajednica mikroba razlaže neprobavljenu hranu, opskrbljuje naša crijeva energijom, proizvodi vitamine, razgrađuje otrove ili lijekove te vježba naš imunosni sustav“, piše Giulia koja se već kao 17-godišnjakinja zainteresirala za funkcioniranje probavnog sustava jer je imala ozbiljnih problema s dermatitisom, za koji se ispostavilo da je posljedica intolerancije na pšenicu.
Crvenilo i akne
Ta kompleksna zajednica bakterija u crijevima nužna je za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava te indirektno i za zdravlje kože. Prema teoriji povezanosti, tzv. osi crijeva-mozak-koža, sam stres ili stres u kombinaciji s procesiranom hranom i prehranom lišenom vlakana usporava probavu uzrokujući promjenu mikrobioma i gomilanje štetnih bakterija u crijevima.
Bakterije, u tom slučaju, mogu otići iz crijeva u krvotok te uzrokovati upalne procese koji su vidljivi na koži u obliku crvenila ili akni. Naspram toga, probiotici, dobre bakterije, pozitivno djeluju na stanice imuniteta, a snažan imunitet štiti sve organe, uključujući i naš najveći organ – kožu.
Giulia Enders kao primjer navodi psorijazu koja se povezuje s pretjerano aktivnim imunosnim sustavom, ali i različite tipove kože. „Interakcija određenih crijevnih bakterija i naših gena može utjecati na to da koža bude masnija ili suša, ili pak sklonija nastanku akni. Jednako tako, i sve kožne alergije, pokazala su istraživanja, mogu se ublažiti dobrim bakterijama“, kaže Enders.
I pomlađivanje…
Ako se takvi kožni poremećaji mogu ublažiti ili ukloniti pomoću probiotika, može li se njihovo moćno djelovanje proširiti – na pomlađivanje? Prema podacima iz magazina The British Journal of Dermatology, iz 2010. godine, dobre bakterije, korištene i oralno i lokalno, mogu uvelike utjecati na izgled kože.
Mogu pomoći crijevima u eliminaciji toksina i slobodnih radikala koji oštećuju kožu i uzrokuju preuranjeno starenje. Također, mogu poboljšati zaštitnu barijeru – kožni mikrobiom koji nas štiti od štetnih, loših bakterija te slobodnih radikala i onečišćenja, elemenata koji ubrzavaju proces starenja – ali i pomoći u održavanju kože optimalno hidratiziranom, što bore čini manje vidljivima.
„Probiotički pripravci koji služe kao pomoć u nadomještanju dobrih bakterija živi su mikroorganizmi, najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus“, kaže biokemičarka Donatella Verbanac, stručnjakinja za prehranu s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica projekata o mikrobioti Minute for IBD. Slaže se da probiotički pripravci pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke ravnoteže u crijevima te blagotvorno djeluju na opće stanje organizma i kože.
———–
izvor Sensa Hrvatska, pripremila Maja Vujić
photo credits Unsplash
